Premda budućnost ne možemo predvidjeti, neke stvari ipak znamo. Ljudi poput Thomasa Freya, inženjera koji je radio u IBM-u 15 godina i dobio više od 200 nagrada za svoj rad, pomažu nam zaviriti u svijet ispred nas, koji će prije svega presudno biti oblikovan tehnološkom revolucijom. I premda nostalgičari među nama povremeno žale za „dobrim starim romantičnim vremenima“, u kojima ekrani (mobitela, tableta, računala) nisu bili tako sveprisutni, ostaje činjenica da bismo se teško odrekli mnogih blagodati koje su tehnološke promjene unijele u naš život.

Mnogo stvari koje danas uzimamo zdravo-za-gotovo nisu niti postojale prije 10 godina. Prije izlaska iPhone-a daleke 2007. godine, nismo uopće imali pametne telefone s mobilnim aplikacijama: za snalaženje u prostoru (Google maps), za shopping, i druge. Nije bilo telefona s kamerama pristojne kvalitete za fotografiranje i snimanje. Aplikacije koje danas svakodnevno koristimo nisu postojale prije deset godina: Facebook, Twitter, Youtube, Uber, Pokemon Go, i mnoge druge. Prije deset godina, pojmovi poput društvenih medija, Internet marketinga, crowdfundinga, programera za aplikacije, virtualne stvarnosti, spremanja podataka u „oblak“, 3D printera i slično, bili su nepoznata zemlja. Ono što smo tada poznavali i svakodnevno koristili, danas ili više ne postoji ili je dramatično promijenilo svoj oblik: žičani telefoni, tiskane novine, stolna računala, video-snimači, DVD playeri, tiskane mape, fax uređaji.

Iz predavanja i pisanja Thomasa Freya izdvajamo samo neke manje ili više nevjerojatne hi-tech stvari, koje danas postoje u rudimentarnom obliku, ali koje će za 10 godina, prema Freyovim predviđanjima, sasvim sigurno biti široko dostupne svima.

slikaninjaSpajanjem fizičkih uređaja ali i ostalih stvari koje nas okružuju s elektronikom, software-om i senzorima, nastao je Internet of Things. Rezultat su brojni „pametni uređaji“, koji već sad izlaze na tržište, a za deset godina brojat će se u milijunima. Pametni kreveti, pametni jastuci, pametne stolice, koji će se automatski prilagođavati točkama doticaja s našim tijelom, kako bi minimizirali pritisak, a maksimizirali ugodu. Pametni tanjuri, čaše i zdjelice, koji će voditi evidenciju što smo i koliko pojeli i popili. Pametne kante za smeće, koje će signalizirati gradskim čistoćama kad ih treba doći prazniti. Pa čak i pametne cipele: dijete više nikad neće izgubiti tenisice, bit će dovoljno da ih pozovete preko pametnog telefona, i izgubljene tenisice će vam došetati iz kutka ormara ili ispod kreveta.

3D pisače smo već pomalo upoznali, ali u bliskoj budućnosti oni će biti uobičajeniji nego su to klasični pisači „na papir“ danas. Imat ćemo, na primjer, 3D zamjenske zube, koji će se isprintati izravno u našim ustima. Takozvani swarmbot printing sustavi printat će velike zgrade, i to 24 sata dnevno, dok ne završe. Moći ćemo skenirati i isprintati odjeću u dućanima. Isto tako i cipele. Trudnice će umjesto skenova moći dobiti 3D modele svojih još nerođenih bebica. Smeće će se razdvajati, čistiti i pretvarati u materijal, kojim se može printati 3D. Umjesto fotografija sumnjivaca, i policija će izrađivati 3D modele.

Zdravstvo također očekuju brojni noviteti. 3D printeri proizvodit će personalizirane farmaceutske proizvode za svakog pojedinca. Svako jutro moći ćemo progutati „pametnu tableticu“, koja će sadržavati senzore putem kojih ćemo dobivati dnevni interni sken i izvještaj o našem zdravlju. Većina apoteka raspolagat će fizičkim skenerima za cijelo tijelo, koji će davati trenutnu medicinsku dijagnozu. Putem intraoralnih kamera za pametne telefone moći ćete sami obaviti temeljni zubni pregled.

A umjetna inteligencija (UI) donosi neograničeno polje otkrića i zabave. Pravne dokumente sasvim će sigurno sastavljati različiti oblici UI (u SAD-u to rade već danas). Kod kuće ćemo imati ručne pet skenere za skeniranje cijelog tijela i mogućnošću trenutne medicinske dijagnoze. UI će na našim uređajima birati za nas filmove i TV program ovisno o našem ukusu, ocjenama gledatelja i našem raspoloženju. U spavaćoj sobi UI optimizatori za spavanje kontrolirat će sve faktore okoliša, koji utječu na kvalitetu sna: svjetlo, zvukove, razinu kisika, vrućinu, mirise.

Promjene koje ćemo gledati u svijetu prometa su poglavlje za sebe: auti bez vozača, javni prijevoz bez vozača, parkinzi koji nestaju i ustupaju mjesta parkovima, i još mnogo toga… Znači li sve to da će nam životi za deset godina postati dosadni, jer će se, tobože, sve odigravati bez nas ili tek s malo našeg sudjelovanja? Ne, nikako! Nekada smo rublje prali „na ruke“, jer nije bilo strojeva za pranje rublja –  nitko danas ne misli da nam je život prije njih bio zanimljiviji. Isto tako i tehnološka revolucija koju svjedočimo donosi sa sobom promjene na koje kad se naviknemo, više ih se nećemo željeti odreći. Na nama je da pronađemo najproduktivniji pristup za svakoga od nas: kako tehnologiju upotrijebiti za ciljeve koje mi želimo ostvariti, umjesto da postanemo njezini robovi. Algebrina Digitalna akademija uči djecu upravo to – kako zauzdati i kreativno iskoristiti snagu tehnologije, kako prepoznati životne probleme i kako ih onda riješiti inovativnim korištenjem tehnologije. A to nije ništa drugo, nego osnova poduzetništva 21. stoljeća.

Za ljubitelje diskusija o budućnosti, evo još malo Thomasa Freya: